Search
Close this search box.

Nogometni sindikat

Uobičajena definicija sindikata je “organizacija radnika da ujedinjeni u udruženje lakše postignu zajedničke ciljeve”. Najčešće su ti ciljevi održavanje ili poboljšavanje uvjeta zapošljavanja, a uključuju pregovore o pravilima rada, plaćama i sličnome. Često imamo prilike pratiti razne organizacije sindikata u Hrvatskoj kako se s vladajućima bore za što bolja prava.

Davne 1965. godine osnovan je i prvi nogometni sindikat, FIFpro, koji su osnovala udruženja igrača iz Francuske, Škotske, Engleske, Italije i Nizozemske. Hrvatska se prilično kasno priključuje, udruga Nogometni sindikat kojoj je na čelu Dario Šimić registrirana je 2011. godine.

Nogomet se dugo ponašao kao poseban slučaj na planeti za koji ne vrijede uobičajeni zakoni, pa sindikat kao sindikat i nije imao značajan utjecaj. Tužiš osobu koja ti sudi. Puno toga mijenja presuda u slučaju Bosman, kojom od 1995. nogometaši prestaju biti “roblje”. Naime, do tada se i nakon prestanka ugovora morala plaćati odšteta za prelazak igrača te je u klubovima bio ograničen broj stranaca. Presudom su nogometaši u EU bili izjednačeni s ostalim radnicima, mogli su slobodno nakon isteka ugovora promijeniti klub, bez odštete, te je ukinuto ograničenje broja EU igrača u pojedinom klubu. Ovom presudom jačaju i sindikati, jer je Europska komisija otvorila predugo zatvorena nogometna vrata.

Sindikat FIFpro, dakle, zastupa igrače svijeta i njihova prava za većim komadom kolača (56 država članica), s druge strane postojiudruženje europskih klubova ECA koji hoće svoj dio kolača ostaviti što većim (213 klubova iz 54 države). Osim njih, za stolom koji raspravlja o nogometu i igračima imamo EPFL, udruženje europskih profesionalnih liga (29 liga sa 844 kluba; Hrvatska i neke istočnoeuropske nisu članice, a recimo Srbija jest) te UEFA-u i FIFA-u.

Gledajući s pravne strane, između socijalnih partnera mnogo je nedorečenosti ponajviše zbog nepostojanja jedinstvenog stava u svim državama, koji se u neku ruku i namjerno izbjegava, najvjerojatnije velikim lobiranjem klubova. Umjesto da sve odluke i dopisi postanu zakoni, uvijek se pribjegava mekšem rješenju, zajedničkim izjavama i sporazumima. Trenutno najaktualniji je onaj o minimalnim zajamčenim elementima u ugovorima nogometaša. Konačno, nakon 6 godina, 2012., svjetlo dana je ugledao prvi takav sporazum potpisan od svih strana u socijalnom dijalogu, uz posredovanje Europske komisije. Dovoljno je usporediti onaj na stranici HNS-a da se uoče drastične razlike. Jedna od zanimljivijih, posebno za ovaj trenutak, ona je iz članka 5.2.sporazuma FIFpro, koji je možda i kočnica zbog koje HNS izbjegava potpis:

Osim ovoga, u minimalnim zajamčenim elementima mora biti definiran godišnji odmor, zdravstveno osiguranje, mirovinski fond, pridržavanje nacionalnog kolektivnog ugovora ukoliko postoji, te slične stvari, već uobičajene u ugovorima o radu običnih radnika.

No i tu postoji prijepor između Nogometnog sindikata i HNS-a. HNS u svom ugovoru o profesionalnom igranju definira domaćeg igrača kao samostalnog sportskog djelatnika, a ne radnika nogometnog kluba, te je time otupljena i oštrica Nogometnog sindikata. Da bude lakše za shvatiti: u Hrvatskoj je između igrača i HNS-a ugovor praktički kao i između dvije tvrtke te tu sindikat nema šta tražiti, za razliku onoga kad se radi o odnosu radnik – klub. Istovremeno, strancima je dopušteno biranje između ugovora o radu i samostalne djelatnosti.Zakon o sportu dopušta obje mogućnosti, čak definira da nacionalni savez svojim aktima uređuje Statut sportaša.

Nevjerojatno je kako HNS radi razliku u svojim propisima između stranaca i domaćih igrača te da nitko iz ministarstava i inspekcija o radu ne reagira. Nevjerojatno je i to što se HNS odupire nečemu što su potpisale sve strane u socijalnom dijalogu. Ili kod nas ništa nije nevjerojatno. Koga HNS zastupa – potpuno je jasno, iako bi u svemu trebao biti neutralan.

Nogometni sindikat još se bori u pregovorima s HNS-om da se domaći igrači izjednače sa strancima, odnosno da mogu birati koji će status koristiti, kao i da HNS u svoj sustav implementira minimalne uvjete u ugovoru. Osim navedenoga, bore se i da u HNS-ovom arbitražnom sudu budu 3 člana koje predloži sindikat, a 3 HNS, što je prilično bitno u tijelu koje je praktički jedino neovisno, a i posljednja instanca u teškim slučajevima.

Za sada ne uspijevaju uprva dva slučaja iako se govori da je vanjski pritisak na HNS velik jer je ipak UEFA potpisala taj dokumenat, dok su u trećem predložili svoje suce koji bi mogli biti izabrani. Na stranici HUNS-a stoji: “Obavještavamo Vas kako je predložena lista sudaca od strane HUNS-a pri Arbitražnom sudu HNS-a usvojena. Sudci koji se nalaze na HUNS-ovoj listi su Andrijana Bilić, Vanja Smokvina, Domagoj Rebić, te sutkinja Nika Grospić Ivasović.” Što je vjerojatno odabir HUNS-a put HNS-a pred ove izbore koje slijede. Arbitražne suce bira Izvršni odbor HNS-a, a Pravilnik o radu Skupština HNS-a. Arbitražni suci bi trebali biti neutralni u svom odlučivanju, a do sada ih je birao samo HNS pa se teško može vjerovati u neutalnost, iako je odluka u slučaju Gorica pokazala i drugačije. Ovo bi po prvi put bilo da i druga strana (najčešće) u sporu predlaže pola sudaca. Izabrani arbitražni suci između sebe biraju predsjednika.

Naravno, i sindikat ima i svoju drugu stranu. Ako se radi o očitim kršenjima pravilnika (primjerice 7 godina ugovora), a da to odgovara igračima, oni će mudro šutjeti ili neće toliko pritiskati HNS. Koliko je to licemjerno, odnosno koliko time gube na vjerodostojnosti, prosudite sami.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter